Marin Krpetić

Marin Krpetić

Rođen je 12. srpnja 1982. u Splitu, gdje završava osnovnu školu Dobri te srednju Graditeljsku, obrtničku i grafičku školu, smjer grafički tehnički urednik. Školovanje nastavlja na sveučilišnom studiju Naravoslovnotehniška fakulteta, odjela za tekstilstvo – Univerza v Ljubljani gdje pridobiva zvanje grafičkog tehnologa.

Po povratku u Split, 2008. godine stječe iskustvo kao freelancer na poslovima fotografije, grafičke pripreme i dizajna, a na istim poslovima i u udrugama HULU Split i Fotoklub Split. Nakon pridobivenog iskustva u većim sustavima kod poslodavaca Tommy d.o.o. (odjel marketinga) i Europapier Adria (odjel prodaje), odlučuje se za pokretanje samostalnog posla te 2019. godine u splitskom kvartu Kopilica pokreće tiskaru Impressum u kojoj planira ostati do mirovine.

Od 2011. godine je prisutan kao istaknutiji član u građanskoj inicijativi Get Getanima – skupini pojedinaca koja okuplja posljednje stanovnike Dioklecijanove palače i okolice unutar baroknih bedema, pokrenute radi izrade Plana upravljanja starom gradskom jezgrom Splita, kako bi se čuo i glas stanara i vlasnika prostora. Četiri godina nakon, 2015. godine, ista je formalizirana u Udrugu stanovnika povijesne jezgre grada Splita – Get, čiji je jedan od osnivača i aktualni predsjednik. Područje djelovanja iste je održivost i kvaliteti života (pre)ostalih stanovnika, zaštita prava, sudjelovanje pri izradi pravilnika – primjerice komunalnog reda, ali i ukazivanje na (negativne) društvene procese kao što su gentrifikacija, masovni turizam, no i pretvaranje grada u muzejski sadržaj od strane gradskih i državnih struktura.

 

Konačno, 2018. godine zajedno sa istomišljenicima sa sjevernog naselja kotara Grad pokreće platformu Dobri-Get, koja sudjeluje na izborima za Vijeće GK Grad te ostvaruju uspjeh kao relativni pobjednici. Viziju poboljšanja kvalitete života u kvartu prvenstveno vidi u puno manjih komunalnih zahvata (klupice, rasvjeta, igrališta, gradsko zelenilo…) utemeljenih na suvremenim urbanističko-arhitektonskim rješenjima uvažavajući zonu zaštite A i B te zajednici stanara sa što većom interakcijom i kohezijom među istima.

Skip to content