Izvođenjem građevinskih radova bavi se Zakon o građenju i tu su stvari jasne i za svih jednake.
Dobar dio našeg kotara zaštićena je gradska jezgra po odluci UNESCO-a iz 1979. godine. UNESCO smatra da je to dio svjetske baštine koju moramo očuvati u nepromijenjenom i sačuvanom stanju. Nažalost, nije zaštićena, a ova gradska vlast pretvorila ju je u pogon za mužnju novaca od turista, potpuno zaboravivši na nas, stanare. Da bar to rade na suvisli, isplanirani način, i da bar veći dio zarađenog novca vraćaju natrag zajednici zahvaljujući kojoj su ga zaradili, sada ne biste ovo čitali.
Formalno, o zaštiti stare gradske jezgre trebao bi brinuti gradski Odsjek za staru gradsku jezgru i baštinu. Opet formalno, nadležnost nad zaštićenom baštinom ima Ministarstvo za kulturu. Međutim, kada na tu baštinu treba nešto potrošiti, onda se taj vrući krompir prebacuje gradu Splitu, a ovaj to dalje prebacuje na privatne vlasnike nekretnina u SGJ. Nemojte pitati što je s nekretninama u vlasništvu Grada – za njih nikad nema sredstava! Ipak, značajna sredstva iz gradskog proračuna se izdvajaju za rad gradskog Odsjeka za SGJ, ali mi stanari ne vidimo kuda idu ta sredstva. Za njih Grad kaže:
„U okviru ovog odsjeka obavljaju se stručni i drugi poslovi na obnovi, zaštiti i očuvanju povijesne jezgre i ostalog graditeljskog nasljeđa. Osnovni zadatak Odsjeka je planiranje i koordiniranje obnove i revitalizacije splitske povijesne jezgre, kao i provođenje sanacijskih i konzervatorskih radova na pojedinim objektima koji se financiraju iz gradskog proračuna.“
Nemojte da vam padne na pamet pitati koji su to „pojedini objekti koji se financiraju iz gradskog proračuna”. Ili, koji su to sanacijski i konzervatorski radovi. Dakle; na teret gradskog proračuna se dira isključivo ono što je u vlasništvu Grada. To međutim ne znači da vi, na svojoj privatnoj imovini možete nešto raditi sami. Bože sačuvaj! Možete raditi isključivo ono što vam konzervatori odobre, po tehnologiji koju oni guraju iz srednjeg vijeka, preko izvođača koje je Grad ovlastio (certificirao), po cijenama i rokovima koje oni diktiraju, … je li jasno?
Trebamo li pričati o tabelama kojih ne fali po gradu, na kojima stoji jasno upozorenje da je zgrada ruševna, opasna i da je treba obilaziti u širokom luku? I tako decenijima! Da ne širimo priču na reklame i oglasne prostore koji to nisu, niti bi smjeli biti. A zračni vodovi i nadžbukne instalacije? A tek kalete čije su ploče ispucale, proljuljale se i nakon svakog močenja prskaju blato, da o izvrnutim gležnjevima i padovima ne govorimo. Toliko o zaštićenoj svjetskoj baštini.
Kažu, građevinski radovi unutar stare gradske jezgre specifični su po postupku i kontroli. Investitor treba izraditi projekt radova i uskladiti ga s Konzervatorima. Konzervatori određuju uvjete građenja i posebne uvjete specifične za zaštićenu zonu – i to je skroz u redu! Nakon toga ishodi se građevinska dozvola, pronađe ovlaštenog izvođača radova i otpočne radove.
Prijava radova koji vam se čini da ne bi smjeli biti dozvoljeni počinje od Konzervatorskog odjela u Splitu, Porinova 2. Prethodno ih možete nazvati na tel. 021 305 400. Oni, naime, mogu i trebaju, po vašoj prijavi, provjeriti da li se radovi izvode prema njihovim naputcima/uvjetima, po kojima se radio i projekt. Ako oni ustanove odstupanja, dužni su o tome obavijestiti građevinskog inspektora koji onda traži ispravak ili podnosi prijavu. Imate pravo dobiti informaciju o poduzetim radnjama!
Nužni kolačići su apsolutno neophodni za pravilno funkcioniranje web stranice. Ova kategorija uključuje samo kolačiće koji osiguravaju osnovne funkcionalnosti i sigurnosne značajke web stranice. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.
Svi kolačići koji nisu osobito potrebni da web mjesto funkcionira i koriste se posebno za prikupljanje podataka korisnika putem analitike, oglasa, praćenja korištenja mrežnog mjesta i drugog ugrađenog sadržaja nazivaju se nepotrebnim kolačićima. Vaš pristanak je nužan za korištenje ovih kolačića.