Što želimo

Što želimo

​Što želimo za staru gradsku jezgru

Promet

  1. Poštivanje pješačke zone. To znači da unutar te zone nema kotača na neki motorni ili nožni pogon. To uključuje zabranu za bicikle, romobile, sva električno ili žiroskopski pogonjena vozila, skejtove svih veličina, role ili druga sredstva namijenjena prijevozu odraslih. Iznimka su električna vozila s dozvolom unutar dozvoljenih sati za dostavu. Sva ručno vučena ili gurana kolica su dozvoljena. Komunalne redare treba ovlastiti da prekršitelje zaustavljaju i kažnjavaju, kao i prometne jer MUP ne radi svoj posao, nema ljudi u Prometnom odjelu, a ostali lovaju migrante po granici.

  2. Ugradnja stupova koji se automatski podižu u vrijeme kad počinje zabrana dostave, te spuštaju kad je dostava dozvoljena. To posebno vrijedi ta pristup pazaru kroz Hrvojevu, ali i za sve ostale punktove gdje kolni prilaz dotiče pješačku zonu. Iznimno dozvoljavanje dostave izvan redovnog vremena treba se organizirati tako da se korisnicima tih iznimnih dozvola preda daljinski upravljač za te stupove koji je kodiranjem zaštićen od kopiranja.

  3. Primjereno prilagođavanja propisa koji ovo reguliraju. To uključuje davanje ovlasti svim redarima da zaustave, spriječe i kazne prekršitelje odredbi koje reguliraju gornje zahtjeve. Ukida se apsurdna odredba da samo prometni policajci to smiju raditi, a da prometni redari ureduju samo promet u mirovanju. Ove ovlasti prenose se i na komunalne redare jer MUP ne radi svoj posao.

​Zagađenje

  1. Zagađenje bukom treba dokinuti. Sukladno zakonu, izvori buke na udaljenosti manjoj od 200 m od rezidencijalnih objekata nisu dozvoljeni. Izvori buke u zatvorenom prostoru dozvoljeni su ako se ne čuju izvan tih prostora. Ovlasti za sprječavanje, zabranu i kažnjavanje prekršitelja ove zabrane treba dodijeliti komunalnim redarima (kojima treba uvesti dežurstva do kraja radnog vremena ugostiteljskih objekata) uz postojeće ovlasti koje ima policija i sanitarna inspekcija.

  2. Zagađenje otpadom je na duši gradske Čistoće. Naročito u gusto naseljenim zonama poput stare gradske jezgre, treba ukloniti kante i kontejnere s javnih površina i ostaviti samo male koševe za sitni otpad (primjerene gostima i posjetiteljima). Kante za manje objekte smjestiti unutar gabarita tih objekata, a kontejnere za veće količine otpada udaljiti od stambenih objekata na minimalno 20 metara, te gdje postoji pristup kamionima, ukopati kontejnere pod zemlju.
    Odlaganje nedopuštenog otpada poput građevinskog šuta treba kažnjavati. Ako netko to uradi, svim stanarima i korisnicima poslovnih objekata u krugu od 100 metara naplatiti globu/trošak odvoza tog otpada u narednom mjesečnom računu uz jasnu naznaku razloga. To će ih natjerati da prijave prekršitelje.

  3. Zagađenje svjetlom. Sukladno zakonu, svu rasvjetu usmjeriti na površine koje trebaju svjetlo a da pri tome izvori svjetla nemaju izravni put u prozore stambenih objekata. Dekorativnu i dizajnersku rasvjetu značajnih fasada i javnih objekata zaštiti od iživljavanja vlasnika ugostiteljskih radnji i štekata od njihovog samovoljnog korištenja obojenih led izvora svjetla koji su osmišljeni i namijenjeni privlačenju pozornosti prolaznika i potencijalnih korisnika.

  4. Zagađenje mirisom. Izvori mirisa od hrane moraju se odgovarajućim ventilacijskim načinom – napama i ventilacijskim odvodima udaljiti od korisnika javnih površina i stanara u okolnim zgradama na minimalno jedan metar iznad najviše točke objekta u kojem je izvor mirisa. Prostorije (kuhinje) koje su izvori mirisa smiju imati samo usisnu ventilaciju izvana i ne smiju se otvarati (‘fali im zraka’).

​Održavanje javnih površina

  1. Održavanje prometnica je uglavnom regulirano. Održavanje javnih parkirališta i prometno/pješačkih površina u nadležnosti je gradske tvrtke Split parking. Strategiju te tvrtke treba odrediti gradsko Vijeće i ona mora uključivati obavezu osiguranja parkinga za sve korisnike pojedinih zona. To znači snimanje potreba i izradu prijedloga rješenja za zadovoljenje tih potreba.

  2. Održavanje komunalne infrastrukture. Pod time se podrazumijevaju sve instalacije: struja, komunikacije, voda i kanalizacija. Sve instalacije moraju biti ispod zemlje. Ovaj zahtjev treba uputiti svim vlasnicima tih instalacija (HEP, ViK, operateri komunikacijskih usluga) i zabraniti sve nadžbukne varijante izvedbe instalacija.

​Održavanje fasada i krovova

  1. Grad je dužan sudjelovati u zaštiti kulturnog dobra koje je pod zaštitom UNESCO-a. Nije bitno da li je neka nekretnina u privatnom, gradskom, državnom ili miješanom vlasništvu. Grad mora skrbiti o sigurnosti svih građevina, uređenosti svih fasada i krovova. Zapušteni dijelovi SGJ su ili u državnom vlasništvu ili u vlasništvu privatnika koji nisu zainteresirani ili nisu u stanju investirati u popravke, obnove ili čišćenja. Tome Grad treba stati na kraj, preuzeti inicijativu, uraditi što se treba uraditi i račun ispostaviti vlasnicima.

  2. Treba zabraniti sve zračne vodove kao i sve ventilacijske, dimne i klimatizacijske instalacije i uređaje na fasadama vidljivim s javne površine.

  3. Veličinu, način postavljanja i dizajn reklama treba standardizirati. Komunalni redari moraju ukloniti sve reklame koje su bez dozvole ili se više ne koriste. Ako su korisnici i dalje u prostoru ili zakupu, to se radi o njihovom trošku. Ako su pobjegli ili nestali kao pravne osobe, trošak snosi Grad. Korisnicima koji se sele ili gase djelatnost napomenuti da su dužni ukloniti sve reklame i reklamne rekvizite. Ako treba, naplatiti im depozit kao jamstvo pokrivanja troška uklanjanja ako Grad to bude morao uraditi umjesto njih.

  4. Izgled i ispravnost fasadnih zatvora, površina i krovova treba standardizirati. Ako to podrazumijeva zamjenu o trošku privatnog vlasnika, tom vlasniku treba osigurati iznimno povoljne kreditne aranžmane za financiranje troškova kod neke ‘gradske banke’. Gdje je to moguće, osigurati subvencije države ili uključivanje u aplikacije prema EU fondovima koje to financiraju u organizaciji Grada, RERE ili drugih subjekata aplikacije.

​Državna geodetska uprava

Hitno uputiti zahtjev DGU-u da provede etažiranje kulturnog dobra Stare gradske jezgre Splita. Time će se konačno uvesti red u inventar ovog područja (posebno Dioklecijanove palače), razjasniti vlasnička struktura i stvoriti uvjeti za jasno određivanje nadležnosti.

Tako će se konačno saznati što sve imamo (GIS očito nije dovoljan), koja je vlasnička struktura i kome će se ispostavljati račun za npr. radove koje nameće sigurnost stanara i posjetitelja.

​Štab za krizne situacije

Mada su krizne situacije i upravljanje njima regulirane raznim zakonima, problematika nije sveobuhvatno regulirana.

Primjera radi: kada državni građevinski inspektor proglasi neku građevinu nesigurnom za korisnike i prolaznike, to se treba smatrati kriznom situacijom i primijeniti radnje koje su iznad postojećih zakona u cilju zaštite ljudskih života.

Konkretno, to znači da prestaje biti bitno čije je to vlasništvo. Grad mora imati krizni fond, kao i mehanizme na raspolaganju za upravljanje ovom krizom. Smjesta se sklanjaju korisnici na sigurno, a prolaznicima onemogućava korištenje okolina opasne zgrade bez primjerene zaštite. Potom se angažira stručne službe da pripreme dokumentaciju zahvata kojim će se opasnost otkloniti. To može biti konzervatorski elaborat, idejni, te izvedbeni projekt sanacije ili uklanjanja opasnog objekta. Kada se otkloni opasnost (obnovom ili rušenjem) prestaje krizna situacija, a na scenu stupaju imovinsko pravne službe koje rješavaju namirivanje nastalih troškova.

(Ž.M. 18.6.2021.)



Skip to content